Aktivna participacija žena na tržištu rada

 

17.09.2018. u prostorijama Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku održano je predavanje  pod nazivom ,,Aktivna participacija žena na tržištu rada'' u  saradnji Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku i Savjeta za implementaciju omladinske politike Danilovgrad, a u okviru oblasti rada Instituta i Savjeta-rodna i polna ravnopravnost.

U zvaničnom političkom diskursu EU, rodna ravnopravnost (gender equality) predstavlja koncept koji znači da sva ljudska bića imaju slobodu da razvijaju lične sposobnosti i prave izbore bez ograničenja nametnutih strogim rodnim ulogama; da se različito ponašanje, želje i potrebe žena i muškaraca u jednakoj mjeri uzimaju u obzir, vrednuju i podržavaju.

Rodna jednakost (gender equity) predstavlja pravičan odnos na osnovu roda, koji podrazumijeva jednak tretman ili tretman koji je različit, ali koji se smatra jednakim u smislu prava, beneficija, obaveza i mogućnosti.

Rodna ravnopravnost znači da žene i muškarci imaju jednake uslove za ostvarivanje svojih ljudskih prava i za davanje doprinosa ali i ubiranje dobiti od ekonomskog, društvenog, kulturnog i političkog razvoja. Stoga rodna ravnopravnost podrazumijeva jednako društveno vrjednovanje sličnosti i razlika muškaraca i žena, kao i njihovih uloga. Ona je utemeljena na njihovom punopravnom partnerstvu u kući, zajednici ili društvu. Rodna ravnopravnost počinje jednakim vrjednovanjem djevojčica i dječaka.

Međunarodna organizacija rada (MOR) stavlja fokus na rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u svijetu rada. Mogućnost zapošljavanja predstavlja ključni element dostojanstvenog rada koji daje sliku ponude i potražnje za radom i omogućuje procjenu kvaliteta zapošljenja.

Čak i najrazvijenije zemlje Evrope, a među njima i one najdemokratskije,nisu u potpunosti ispunile postavljene ciljeve iz dokumenata Evrope o ravnopravnosti žena. U područjima sa, još uvijek, jakom patrijarhalnom tradicijom ostvarenje evropskih ciljeva ravnopravnosti žena u sveukupnom odlučivanju o sopstvenom životu kao i potpune emancipacije su još složenije i osjetljivije.Prisutna je ekonomska nejednakost žena, podređeniji položaj u porodici, u raspodjeli poslova u porodici, minimalno političko učešće, nepovoljniji položaj na tržištu rada, imovinska nejednakost u porodici i manja dostupnost finansijskim resursima, manje ili više izražene patrijarhalne vrednosti, itd. U osnovi svih ovih nejednakosti stoji zajednički imenitelj: žena ima neravnopravnu moć u donošenju odluka o sopstvenom životu, obrazovanju i razvoju, izboru poslova, realizaciji sopstvenim potencijala kojima bi doprinijela boljem životu i svojoj porodici i lokalnoj zajednici. Sve to ima za posljedicu smanjenje mogućnosti za stvarno uključivanje žena u društvene tokove, izaziva njihove sumnje u sopstvene vrijednosti, čak i prihvatanje takve uloge, lišava društvo svih vrijednosti i kreativnih moći više od polovine sopstvenih članova koji bi doprinijeli njegovom napretku samo kad bi se stvorili povoljniji uslovi za aktivnu participaciju žena na tržištu rada.

Sve gore navedeno dovodi do zaključka da aktivna participacija žena na tržištu rada I dalje nije u dovoljnoj mjeri zastupljena I da se u budućem period mora dodatno uložiti napora,ne samo od strane institucija već počevši od pojedinca kako bi se dodatno motivisale žene da aktivno participiraju na tržištu rada.

Predavači su bili izvršni direktor Instituta Mitar Radonjić I izvršna direktorica Savjeta Milica Đukanović.

Prijavite se na Newsletter!