Javno zdravlje LGBTIQ populacije-prevencija HIV/AIDS-a sa fokusom na MSM-muškarce koji imaju seks sa muškarcima

 

20.09.2018. u prostorijama Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku održano je predavanje  pod nazivom ,, Prevencija HIV/AIDS-a kod LGBTIQ zajednice sa fokusom na MSM-muškarce koji imaju seks sa muškarcima’’u saradnji Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku i Savjeta za implementaciju omladinske politike Danilovgrad u okviru oblasti rada Instituta i Savjeta-borba protiv svih oblika zavisnosti i polno prenosivih bolesti,psiho-fizičko zdravlje mladih i unaprjeđenje i zaštita ljudskih prava LGBTIQ zajednice.

Javno zdravlje LGBT osoba se odnosi na prevencije bolesti, produžavanja života i unaprjeđenjaezdravlja ovih osoba putem organizovanih napora društva, oslobođeno bilo kakvog oblika zdravstvene diskriminacije.

Zdravstvene i socijalne nejednakosti koje srijećemo u svakodnevnom životu, kod pojedinačnih socijalnih kategorija, u koje spadaju i LGBT osobe, ukorijenjene su u vezama koje su definisane rasom, klasom, starošću, invaliditetom, religijom, polom, rodnim identitetom ali i mnogim još uvijek nedovoljno istraženim specifičnim vezama unutar jedne homogene grupe. U medicinskoj, ali i drugoj literaturi, postoji veliki broj vjerodostojnih dokaza o neopravdanom konsenzusu među profesionalnim medicinskim organizacijama, koje prave razlike u zdravstvenoj zaštiti LGBT kao pacijenta, ali i u njihovim porodicama, što zahtijeva hitno rješavanje ovog problema,kako u Crnoj Gori tako i u svim zemljama svijeta.Primjeri iz Mičigena, Ohaja i Nebraske, gdje su usvojeni ustavni amandmani o zabrani istopolnog civilnog udruživanja ili braka, su najbolji primjer takvih diskriminatorskih odnosa prema manjinskoj populaciji, drugačije seksualne orijentacije od heteroseksualne.

Zdravlje je javno dobro i pripada svima pa i manjinskim grupama. Zdravlje je samo po sebi prioritetni cilj jer predstavlja osnovni resurs ekonomskog razvoja svakog društva . Zato su diskriminatorski zakoni i amandmani neshvatljivi jer su ozbiljno ugrozili donošenja odluka o javnom zdravlju i zdravstvenoj zaštiti, pravima posjeta bolnicama, pristupu zdravstvenom osiguranje i pravnoj zaštiti iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite LGBT osoba u odnosu na heteroseksualne ali raduje činjenica da je u Crnoj Gori Zakon o istopolnim zajednicama u procedure I Institut za socijalnu I obrazovnu politiku je na javnoj raspravi poslao svoje prijedloge na isti.

Razlike u zdravstvenom stanju LGBTIQ osoba, a posebno žena, često je u prošlosti rezultovalo negativnim stavovima i iskustvima u okvirima pojedinih društava i sistema zdravstvene zaštite, što je uticalo na uzvratne negativne obrasce zdravstvenog ponašanja, traženje zdravstvenih faktora rizika i nametalo specifične zdravstvene probleme. Iz tih razloga, seksualna orijentacija je prepoznata kao socijalna determinanta javnog zdravlja u SAD što je rezultovalo njenim unosom u „Desetogodišnji plan razvoja javnog zdravlja LGBT osoba“, iz 2000. godine. Poučeni američkim primjerom, trenutno u mnogim zemljama Evrope pa I u Crnoj Gori, zdravstvena politika sve više prepoznaje nejednakosti u zdravlju i specifične zdravstvene potrebe seksualnih manjina i sve ih više razvija i unapređuje na državnom nivou sa posebnim fokusom na MSM-muškarce koji imaju seks sa muškarcima.

Postoje indicije da gej i biseksualni muškarci sve više ispoljavaju rizično ponašanje širom Evrope. U zapadnoj Evropi, broj HIV dijagnoza među LGBT osobama je porastao za 19 posto (ili sa 7.003 u 2004. na 8.329 u 2008).

Ono što posebno zabrinjava i zahtijeva veću brigu ustanova za javno zdravlje, je podatak da se kod polovine tih ljudi (52 posto) HIV kasno dijagnostikuje, tj kada bi trebalo da su već započeli liječenje, a kod više od četvrtine koji žive sa HIV-om,(26 posto), još uvijek je nedijagnostikovan, i oni nisu svjesni infekcije  i  samim tim predstavljaju potencijalnu opasnost za dalje širenje HIV-a.

Istraživanje zdravlja Republike Srbije iz 2016 godine, u uzrastu od 20 do 26 godina, potvrđuju činjenicu da su značajni napori uloženi u preventivne aktivnosti u vezi sa kontrolom HIV/AIDS-a tokom proteklih godina i ohrabruje nalaz da daleko veći broj mladih koristi kondom prilikom neregularnih odnosa u poređenju sa prethodnom decenijom (66,1 % mladi, a 51,5 % prosječna populacija). Međutim, aktuelne procjene pokazuju da je veličina svih problema koji se povezuju sa HIV/AIDS-om za oko 2-4 puta veća od registrovane.

Anketno istraživanje koje su sproveli Institut za socijalnu I obrazovnu politiku I Savjet za implementaciju omladinske politike na fokus grupi od 19 MSM putem društvenih mreža GRINDR I GAY ROMEO pokazuje da je samo njih 2 išlo tokom 2018 godine da se testira na polno prenosive bolesti dok je samo njih 5 ikad se testiralo.Kao razlog za izbjegavanje testiranja su naveli eventualnu stigma I diskriminaciju I strah da se ne sazna za njihovu seksualnu prirodu.Ohrabrujuć je podatak da su svi ispitanici koristili zaštitu tokom seksa sa novim partnerom ali je zabrinjavajuća činjenica da imaju nezaštićen seks sa svojim partnerima sa kojima su u vezi iako se nisu testirali na polno prenosive bolesti.

Mada je rasprostranjeno uvjerenje da je Crna Gora tradicionalnija i konzervativnija u odnosu na druge evropske zemlje, seksualna aktivnost među LGBTIQ osobama je realnost.Sve veći broj mladih prvo seksualno iskustvo doživljava u ranoj adolescenciji, a promjene su posebno intenzivne u populaciji djevojaka. Pored ranog stupanja u seksualne odnose, među mladim LGBTIQ osobama su prisutni i drugi vidovi rizičnog ponašanja koji ugrožavaju njihovo zdravlje. Rezultati više studija pokazuju da sve veći broj mladih u Crnoj Gori ima seksualna iskustva pod uticajem alkohola i droge ili se ponaša promiskuitetno ne koristeći mjere prevencije polno prenosivih infekcija pa se među MSM dešava da istovremeno imaju seks sa više od jednog partnera I da makar jedan od njih ne koristi zaštitu.Rizično seksualno ponašanje među MSM je najviše aktuelno u ljetnjim mjesecima u južnim regijama Crne Gore jer je tada I veća frekvencija turista I to po riječima naših sagovornika umnogome doprinosi povećanju opasnosti od HIV/AIDS-a.

Nakon predavanja je svim učesnicima podijeljeno 25  osnovnih paket intervencija za prevenciju HIV-a I PPI

Predavači su bili izvršni direktor Instituta Mitar Radonjić I izvršna direktorica Savjeta Milica Đukanović.

Prijavite se na Newsletter!