Rezolucija 1325,1820,1888 i 1889 22.08.2018.

 

22.08.2017. u prostorijama Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku održano je predavanje pod nazivom ,,Rezolucija 1325'' u okviru oblasti rada Instituta Polna i rodna ravnopravnost i zaštita i unaprjeđenje ljudskih prava.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kao tijelo odgovorno za međunarodni mir i sigurnost, usvojilo je 31.10.2000. godine Rezoluciju 1325 „Žene, mir i sigurnost“. Rezolucija 1325 je prva Rezolucija Savjeta bezbjednosti koja se konkretno bavi uticajem rata na žene i djevojčice i ženskim doprinosom rješavanju konflikta i održivom miru. Naročit značaj Rezolucije 1325 je u tome što poziva na povećanje učešća žena u procesima donošenja odluka, sprječavanju konflikata, post-konfliktnim procesima, mirovnim pregovorima i mirovnim operacijama. Rezolucija ukazuje i na posebne potrebe žena i djevojčica u toku ratnih sukoba, potrebu njihove zaštite, te sprečavanje i kažnjavanje seksualnog i svakog drugog nasilja nad ženama. Donošenje Rezolucije 1325 je naročito značajno ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da je u posljednjim decenijama priroda rata izmijenjena, te da su civilne osobe sve češće izložene ratnim dejstvima. Žene i djevojčice se uključuju u ratne sukobe, a zlostavljanje i silovanje žena i djevojčica širom svijeta je postalo je važno oružje rata i jedan od metoda ekstremne torture. Opasnost od različitih zaraznih bolesti, prije svega od HIV-AIDS-a je jedan od velikih problema država u konfliktu, jer žene i djevojčice nerijetko bivaju silovane kako bi im se prenijele zarazne bolesti. Žene i muškarci imaju različite uloge u društvu i različite potrebe i interese o kojima je potrebno voditi računa prilikom kreiranja strateških politika i planova. Svaki konflikt ima tri faze, pretkonflikt, konflikt i post-konfliktni period, u kojima žene i muškarci imaju različite uloge i trebaju aktivno raditi u cilju osiguranja mira. Žene su danas nedovoljno uključene u procese izgradnje mira i prevencije sukoba i kapaciteti koje žene posjeduju ne koriste se dovoljno za postizanje mira i sigurnosti. Rezolucija 1325 ističe značaj učešća žena u prevenciji i rješenju sukoba, kao i značaj prepoznavanja žena kao aktivnih sudionica međunarodnih inicijativa, koje za svoj primarni cilj imaju postizanje i očuvanje mira. Rezolucija 1325, naročito ističe da su žene i djevojčice posebno ranjiva grupa za vrijeme ratnih sukoba, što zahtijeva povećanu zaštitu za žene i djevojčice, što je posebno istaknuto donošenjem UNSCR 1820 (2008), i UNSCR 1888 (2009) koje tretiraju pitanja seksualnog nasilja u konfliktima. UNSC Rezolucija 1325 ima veoma značajan doprinos u promociji zaštite ženskih ljudskih prava i promocije ravnopravnosti polova. Rezolucija, pored toga, ima za cilj da postigne međunarodni mir i sigurnost. Rezolucija podrazumijeva punu i ravnopravnu participaciju žena u procesu prevencije i rješavanja sukoba i izgradnji međunarodnog mira i sigurnosti, i ima za cilj da doprinese demokratičnosti, povećanju nivoa poštovanja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, razvoju i smanjenju siromaštva. Primarni ciljevi UNSCR 1325 su zaštita prava žena za vrijeme oružanih sukoba, osiguranje procesuiranja zločina koji su zasnovani na polnoj pripadnosti, uvođenje principa ravnopravnosti polova u mirovnim operacijama i osiguranje učešća žena u svim procesima izgradnje mira. Žene čine više od polovine svjetske populacije. Mirovni pregovori su prvi korak ka post-konfliktnom društvu, a žene trebaju biti dio procesa kreiranja bududnosti. UNSC Rezolucija 1325 sadrži 18 tačaka, a Savjet bezbjednosti se koncentriše na sljedeće oblasti:

1. Učešće žena na svim nivoima odlučivanja

2. Gender perspektiva i obučavanje u izgradnji mira

3. Zaštita i poštovanje ljudskih prava žena i djevojčica

4. Uvođenje rodne I polne perspektive u izvještaje UN i sprovođenje njihovih programa

 

Članice Savjeta bezbjednosti UN-a su 19. juna 2008. jednoglasno prihvatile UN Rezoluciju 1820 (2008) „Seksualno nasilje u konfliktnim i postkonfliktnim situacijama“. Ova Rezolucija na specifičan način tretira seksualno nasilje u konfliktnim i post konfliktnim situacijama. Rezolucija 1820 se oslanja na Rezoluciju 1325, ali pitanja seksualnog nasilja nad ženama u oružanim sukobima i post konfliktnom razdoblju razrađuje mnogo detaljnije, uz posebno naglašavanje značaja prevencije seksualnog nasilja nad ženama i kažnjavanja počinitelja. Na taj način, pitanje seksualnog nasilja u oružanim sukobima dobija status posebne sigurnosne teme, koja je od naročitog značaja za izgradnju trajnog i održivog mira i proces pomirenja. S tim u vezi, silovanja i ostali oblici seksualnog nasilja u toku i nakon oružanog sukoba mogu se smatrati ratnim zločinom i zločinom protiv čovječnosti.

Donošenje i implementacija UNSCR 1325 i UNSCR 1820 inicirale su pripremu i donošenje UNSCR 1888 „Zaštita žena i djevojčica od seksualnog nasilja u oružanim sukobima“ (2009)i UNSCR 1889 „Zaštita žena i djevojčica u post konfliktnim situacijama (2009)“. UNSCR 1888 „Zaštita žena i djevojčica od seksualnog nasilja u oružanim sukobima“ (2009) se oslanja na Rezoluciju 1820 i traži imenovanje specijalnog izaslanika generalnog sekretara, formiranje ekspertnih timova kako bi se ispitala implementacija Rezolucije 1820 i donošenje UN strategije sa potrebnim vođstvom. Rezolucija takođe traži postavljanje žena, u okvirima mirovnih misija kao savjetnica za zaštitu, što treba  dovesti i do povećanja broja žena u okviru mirovnih misija, treninge u cilju osiguranja zaštite žena od seksualnog nasilja i stavlja naglasak na sankcionisanje seksualnog nasilja. Rezolucija 1888 traži i izvještavanje o implementaciji Rezolucije 1820. UNSCR 1889 „Zaštita žena i djevojčica u post konfliktnim situacijama (2009)“ poziva na veću participaciju žena i mirovnim pregovorima i procesima medijacije. Rezolucija naglašava centralnu ulogu edukacije u promovisanju učešća žena u procesima donošenja odluka u post konfliktnim društvima. U cilju kreiranja jasnih i usmjerenih strategija, Rezolucija zahtjeva analiziranje i sistematsko prikupljanje podataka, te definisanje indikatora na globalnom nivou kako bi se omogućila adekvatna evaluacija i sistematsko izvještavanje i pratila implementacija Rezolucije 1325.

Predavači su bili izvršni direktor Instituta Mitar Radonjić I Milica Đukanović.

Prijavite se na Newsletter!